Policijska uprava brodsko-posavska podsjeća građane da je za svako loženje vatre na otvorenom prostoru potrebno poduzeti mjere predostrožnosti, kako bi se spriječilo da se plamen proširi na druge objekte ili površine
Foto: Ilustracija
Dolaskom toplijih dana građani lijepo vrijeme koriste za obavljanje radova na otvorenom pa tako i za spaljivanje trave i korova na poljoprivrednim i drugim površinama, koje uz nedostatak opreza često dovede do požara širih razmjera.
Istovremeno, još uvijek za trajanja sezone grijanja, posebice za vjetrovita vremena češći su požari na građevinskom objektima i obiteljskim kućama.
Jučer, 23. ožujka, u Operativno komunikacijskom centru Policijske uprave brodsko-posavske, zaprimljena je dojava o požaru na otvorenom prostoru. Naime, 48-godišnjakinja sa područja Općine Klakar, spaljivala je otpad nakon čega se požar proširio te je došlo do izgaranja nekoliko desetaka bala sijena. U požaru nije bilo ozlijeđenih osoba, a ugasili su ga pripadnici Javne vatrogasne postrojbe Slavonski Brod i Dobrovoljnog vatrogasnog društva Ruščica.
Upozoravamo građane da prilikom spaljivanja biljnog otpada na otvorenim prostorima, prvenstveno šumama i poljoprivrednim površinama, posebnu pozornost obrate pri rukovanju vatrom ili lakozapaljivim predmetima koji bi mogli izazvati požare. Takvi se požari zbog nedovoljne pozornosti mogu proširiti na šume, stambene i gospodarske objekte te ugroziti i ljudske živote. Osim direktne materijalne štete prouzročene požarom, gašenje iziskuje angažiranje dodatnih ljudskih i materijalno-tehničkih sredstava, stoga je nužno upozoriti na odgovorno ponašanje.
Apeliramo na građane da posebnu pozornost obrate na moguću pojavu izbijanja otvorene vatre u njihovoj okolini te na osobe koje bi se s tim mogle dovesti u vezu, kao i da saznanja o tome odmah dojave policiji na broj
192 ili na broj
112.
Posebno podsjećamo na sljedeće:
- spaljivanje korova i biljnog otpada potrebno je obavljati na za to predviđenim mjestima i u određeno vrijeme, sukladno odredbama Zakona o šumama i Odlukama o spaljivanju korova i biljnog otpada koju donose gradovi, općine ili županije;
- mjesto na kojem se pali vatra ili se spaljuju grane i ostali biljni otpad mora biti dovoljno udaljeno od objekata, krošanja stabala, kao i od električnih vodova i njihovih stupova da ih plamen ili prelijetanje iskri ne mogu zahvatiti;
- tlo na kojem se loži vatra ili se spaljuje granje i otpaci mora biti očišćeno od trave i drugog gorivog materijala te je mjesto spaljivanja potrebno izolirati ili na drugi način očistiti sigurnosni pojas u širini najmanje 5 metara;
- spaljivanju granja i otpada moraju biti nazočne osobe koje su zapalile vatru, a uz sebe trebaju imati sredstva i opremu za početno gašenje požara. Osoba koja je naložila vatru dužna ju je ugasiti i tek kad je vatra potpuno ugašena, a to se utvrđuje prebacivanjem pepela i polijevanjem vodom, smije napustiti to mjesto;
- zabranjeno je spaljivanje korova i loženja vatre na otvorenom prostoru za vrijeme vjetra i noću;
- zabranjeno je u šumi i na udaljenosti 200 metara od šume spaljivati suhu travu, korov i druge tvari, kao i ložiti otvorenu vatru bez odobrenja pravne osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem;
- ako osoba koja spaljuje korov i loži vatru na otvorenom prostoru ne može donijeti sigurnu procjenu može li tom vatrom ugroziti druge površine i objekte, dužna je obavijestiti najbližu vatrogasnu udrugu ili javnu vatrogasnu postrojbu, neposredno ili putem telefona.
Napominjemo:
Temeljem Zakona o zaštiti od požara, za fizičku osobu koja izazove požar propisana je novčana kazna od 1.990 do 19.900 eura ili kazna zatvora do 60 dana. Istim je Zakonom propisano da će se osoba koja izazove požar iz nehaja, što je najčešći slučaj kod požara otvorenih prostora, kazniti za prekršaj novčanom kaznom od 260 do 1.990 eura;
Istim je zakonom propisana i novčana kazna u iznosu od 130 do 1.990 eura za prekršaj fizičke osobe koja ne prijavi nastanak požara i ne dostavi sve informacije o požaru;
Osim toga, ovakvim nepromišljenim radnjama građani mogu počiniti i kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom, za koje se može izreći kazna zatvora do tri godine ako je djelo počinjeno iz nehaja, a ako je počinjeno s namjerom propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, ovisno o posljedicama.
Stranica
